Pokretni elementi klipnog mehanizma zajedno sa nepokretnim elementima formiraju radni prostor (prostor za sagorevanje) i ostvaruju njegovu sukcesivnu izmenu saglasno zahtevima radnog ciklusa.
Osim toga oni izvode i još niz funkcija:
primaju sile pritiska gasova (radnog tela),
prenose norlanu silu na cilindarski blok,
sprečavaju prodor radnog tela iz radnog prostora u korito motora,
ograničavaju prodor sredstva za podmazivanje iz korita motora u radni prostor,
prenose toplotu primljenu od radnog tela na cilindarski blok,
prenose stvoreni obrtni momenta na radnu mašinu,
kod nekih konstrukcija motora služe i za razvođenje radnog tela (dvotaktni).
s obzirom da predstavljaju pokretne elemente prenose i sopstvene inercijalne sile.
posredstvom njih se izvodi pogon ostalih mehanizama i sistema motora.
Pokretni elementi klipnog mehanizma predstavljaju znači najopterećenije elemente motora. Izloženi su dejstvu mehaničkih opterećenja (od inercijalnih sila i sila pritiska gasova) i toplotnih opterećenja (od kontakta sa vrelim produktima sagorevanja, mećusobnog trenja i trenja sa nepokretnim elementima). U nekim slučajevima, a naručito kod brzohodih motora opterećenja poprimaju i karakter blizak udarnim opterećenjima. Zato se od konstrukcije pokretnih elemenata klipnog mehanizma zahteva:
visoka čvrstoća, krutost i otpornost na habanje pri relativno maloj masi,
pouzdan rad na različitim eksploatacionim režimima,
zahtevani oblik, kvalitet materijala i obrade,
dovoljan vek rada,
što potpunije uravnoteženje i ravnomernost obrtanja,
odsustvo vibracija i kritičnih zona u radnom dijapazonu broja obrtaja


klipa (jednodelnog ili dvodelnog),
klipnih prstenova (zaptivnih i uljnih),
osovinice klipa,
graničnika aksijalnog pomeranja osovinice klipa,
elemenata koji omogućuju hlađenje klipa.
obezbedi neophodan oblik prostora za sagorevanje za efektivnu organizaciju radnog procesa,
primi sile pritiska gasova i preda ih klipnjači,
preda normalnu silu od klipnjače na zidove cilindarskog bloka,
obezbedi zaptivanje cilindra u cilju sprečavanja prodiranja gasova iz prostora za sagorevanje u korito motora kao i
ulja i vazduha iz korita motora u prostor za sagorevanje,
vrši odvoćenje toplote koju primi od gasova na zidove cilindra i obezbedi normalnu sopstvenu radnu temperaturu,
izvodi razvođenje radne materije kod dvotaktnih motora.
U procesu rada motora elementi klipne grupe izloženi su dejstvu promenjivih mehaničkih i toplotnih opterećenja, koji ih deformišu i izazivaju na dodirnim površinama visoke specifične pritiske, a u elementima visoka naprezanja.
Povećani zazori između klipa i cilindra pri izmeni smera dejstva normalne sile dolazi do poprečnog premeštanja klipa, koje ima karakter udara. Intezitet tog premeštanja definiše se veličinom zazora, brzine izmene normalne sile u trenutku premeštanja, položaja centra mase klipa u odnosu na osu osovinice, dužinom klipa i ostalim njegovim konstruktivnim parametrima. Najveći intezitet tog udarnog dejstva javlja se pri bočnom premeštanju klipa u početku takta širenja u zoni SMT, a što izaziva povećane vibracije i buku motora, povećanu potrošnju ulja, a usled visokofrekventnih vibracija cilindarske košuljice nastaju kavitaciona razaranja njihovih spoljašnjih površina.
Površine elemenata klipne grupe koji formiraju prostor za sagorevanje izložene su intezivnom erozionom i korozionom habanju, a kontaktne površine se kreću sa velikim relativnim brzinama u uslovima nedovoljnog podmazivanja. Mehanički gubitci trenja klipne grupe iznose 45 ¸ 65% od ukupnih mehaničkih gubitaka motora, a od toga 50% predstavljaju gubitci koji se odnose na klipne prstenove.
eroziono habanje i razaranje površina žljeba prvog kompresionog prstena,
pojava pukotina na čelu klipa i njegovo progorevanje,
intezivno sakupljanje gareži na elementima glave klipa,
gubitak pokretljivosti klipnih prstenova (naručito prvog),
gubitak elastičnosti i zapicanje klipnih prstenova,
pojava riseva na kliznim površinama,
povećana pohabanost čeone površine klipnih prstenova i bočne površine vođice klipa,
pojava pukotina na okcima klipa.
umanjenja snage motora,
povećanje potrošnje goriva i maziva,
umanjenje motoresursa (umanjenja vremena od jednog do narednog remonta),
pogoršanje ekoloških karakteristika,
umanjenja veka rada.
pouzdano zaptivanje radnog prostora (količina radnog tela koja prodire u korito motora ne treba da prelazi 0.5 ¸ 1.0% od potrošnje vazduha, a količina ulja koja dospije u prostor za sagorevanje ne treba da je veća od 0.3 ¸ 0.6% od specifične efektivne potrošnje goriva),
minimalno apsorbovanje toplote od strane površine čela klipa i obezbeđenje efektivnog odvođenja toplote od čela klipa na zidove cilindarskog bloka,
ostvarivanje minimalno moguće konstruktivne mase pri obezbeđenju dovoljne čvrstoće, krutosti i uz minimalne deformacije,
što je moguće manje trenje na dodirnim površinama uz visoku otpornost na habanje.
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•