|
Da bi nekako opisali napor koji su konji od davnina ulagali radeći ne baš prijatne poslove, naučnici su svojevremeno pokušali opisati rad (što ga je konj izvršio), vreme (koje je konj proveo radeći) i međuodnose ove dve vrednosti. I, gle čuda, rezultat napornog razmišljanja najblistavijih umova bila je magična vrednost: "Konjska snaga". Prema toj priči postavljena je definicija, koje se danas držimo, a koja govori kako je jedna KS = 75 kg m / s . Prebacimo li to sada u, normalnom čoveku, razumljiviji rečnik dobićemo da je prosečni konj (snažan 1 KS) u stanju predmet težak 75 kg podići za 60 m vukući ga 1 minut (slika 1). No, u novije su se vreme blistavi umovi setili kako bi bilo dobro pustiti konje na miru pa su nam naredili da snagu naših "limenih ljubimaca" opisujemo nekakvim Metričkim sistemom, odn. kilovatima (kW). Problem i ne bi bio tako strašan da odnos KS i kW ne daje neke prilično teške za pamćenje brojeve, a koje govore kako je 1 KS = 0,735 kW odn. 1 kW = 1,35962 KS .
Dijagram rada 4-cilindričnog otto-motora: |
I sve ovo ne bi bilo tako teško zapamtiti da se, opet oni isti, blistavi umovi nisu dosetili kako da nama (smrtnicima) još više zakomplikuju život. Ustvari, setili su se kako rad svojih motora s unutrašnjim sagorevanjem nećemo moći do kraja shvatiti ne ubacimo li još jednu fizičku veličinu - Momenat sile. Momenat sile jednak je proizvodu sile i udaljenosti mesta na kom deluje ta sila od ose rotacije". Ali o čemu se ustvari radi? Zamislite ključ za skidanje šrafova na točkovima. Što dužu polugu imate to će vam posao odvijanja biti lakši jer će te istu silu primenjivati na većoj udaljenosti od ose rotacije (šrafa). Ova se udaljenost zove "krak sile", a ono što pri odvijanju primenjujete na nesretnom šrafu zove se "momenat" (jedinica: Nm).
Da bi smo mogli pomešati sve do sada izrečeno potrebno je spomenuti još jedan detalj, a to je broj obrtaja motora. Očito je (iz ilustracija) da za obavljanje tih taktova mora doći do pomeranja delova motora. Pravolinijsko kretanje klipa tako se pretvara u kružno kretanje kolenastog vratila (radilice), koje se okrene 2 puta za svaka 4 takta. Naravno, što je veći broj obrtaja motora, jasno je - veća je i količina sagorelog goriva, a time je i proizvedeno više energije. Pojednostavljeno, više obrtaja - više snage gledamo li to kroz jedan te isti period vremena.
I konačno, sad po prvi put dobijamo priliku da povežemo snagu i momenat, što će učiniti magična formula: KS = Nm * O / 7024 , gdje je O broj obrtaja motora izražen u 1/min.
Zbog čega nam je sve to uopšte bitno?
Snaga motora, naravno, bitna je da bi smo znali da li će neki automobil ići brzo. Ali, momenat nam je potrebno da znamo kako bi smo otkrili kada će taj automobil ići brzo. Pojednostavljeno govoreći, što je viši maksimalni momenat koji neki motor razvija (pri određenom broju obrtaja) to će automobil bolje "vući" pri nižem broju obrtaja jer će ujedno njegov motor moći da ostvari veću snagu pri nižem broju obrtaja. Kriva obrtnog momenta i snage s obzirom na broj obrtaja motora (slika 2) veoma slikovito opisuje međuzavisnost ova tri elementa.
I za kraj, malo preračunavanja za one koji listaju britansku i/ili američku literaturu:•
•
•
•
•
•
•
•
•
•