Zadatak
svećice je da baci varnicu u cilindru i zapali radnu smešu,u velikom
dijafazonu temperatura i pritisaka koji vladaju u cilindru.
Samo
sagorevanje smeše goriva i vazduha (verovatno ne moramo napominjati da je vazduh
potreban kako bi gorivo izgorelo uz prisustvo kiseonika) proces je koji možemo
uporediti s gorenjem papira. Zapalite li ga na jednom kraju plamen će se početi
širiti dok celi papir ne izgori. Bitno je sada napomenuti da smeša u cilindru u
stvari sagoreva, a ne eksplodira. Ovo poslednje bilo bi kao da se naš list
papira zapalio istovremeno ceo. No, već je sada jasno da sagorevanje smješe
zahteva određeno vrijeme. Odnosno, plamen "putuje" kroz prostor za sagorevanje
dok se kompletna smeša ne zapali. Naravno, pri povećanom broju obrtaja klip se
kraće zadržava oko GMT te se vreme u kojem smeša mora izgoreti drastično
smanjuje. Jasno je da nema nikakve koristi od smeše koja sagoreva kada je klip
već pobegao daleko prema DMT. Jedan od najsigurnijih načina da se ubrza
sagorevanje jeste sabijanje smeše. No, u svemu treba biti umeren pa tako i u
sabijanju smeše. Preveliki pritisak sabijanja (odnos kompresije) može dovesti do
detoniranja smeše , zavisno naravno od njenog sastava, temperature prostora za
sagorevanje ali i same svećice. Dakle, ako je zapremina prostora za sagorevanje
10, a ostatka cilindra 100 onda (s klipom u DMT) prostor u koji ulazi smeša
iznosi 110. Podelimo li ga s obimom prostora za sagorevanje (10) dobi ćemo odnos
kompresije 11:1 (jedan od tipičnih odnosa za Otto motore).
Naime,
odnos kompresije efektivno će se povećati ubacimo li u cilindar više smeše, što
se događa kada vozač pritisne jače papučicu gasa. Sada je jasno da konstruktori
u stvari moraju odnos kompresije proračunavati uzimajući prvenstveno u obzir
uslove rada motora kada se kroz usisni vod dovodi maksimalna količina smeše.
Upravo zato npr. u tehničkim podacima većine turbo-motora možemo naći relativno
niske kompresione odnose(u odnosu na naš 11:1) jer se kod njih smeša u cilindar
ubacuje pod povećanim p
ritiskom
te je samim time stane više što povećava efektivni odnos kompresije. Jasno je
kako želimo da smeša uvek sagoreva kako smo to zamislili, odnosno u tačno
proračunatom vremenu u odnosu na položaj klipa. S obzirom da veći efektivni
odnos kompresije uzrokuje i brže sagorevanje smeše jedino što možemo učiniti je
da pomerimo trenutak njenog paljenja. Cilj je (teoretski) postići da cela smeša
bude zapaljena kada se klip nalazi u GMT. Zato, obzirom da smeši ipak treba neko
vreme da se
cela zapali, paljenje podešavamo tako da ono započne malo pre dolaska klipa u
GMT. Dakako, ovaj trenutak paljenja treba "usporiti" kada se povećava količina
smeše i kada ona sagoreva brže. Sam trenutak paljenja,
te shodno tome i njegovo usporavanje, prikazujemo u stepenima obrtaja
kolenastog vratila pre GMT. Uz efektivni odnos kompresije i brzine rada
motora u procesu sagorevanja javlja se još jedan problem, a to je kretanje smeše
unutar cilindra. Zavisno od položaja usisnog ventila (u odnosu na prostor za
sagorevanje i cilindar), obliku prostora za sagorevanje, obliku čela klipa i sl.
zavisi će strujanje smeše. Smeša koja se brže zavrti potpunije će i brže
sagoreti što je, uostalom, i cilj konstruktora motora. Takođe, na kretanje smeše
znatno će uticati i klip koji u kompresionom taktu ide prema GMT.

Svećica
je u stvari sklop dve elektrode koji između sebe imaju neki razmak. Kada struja
dođe središnjom elektrodom varnica će preskočiti između nje i bočne elektrode
paleći smešu. Ono što je značajno jeste položaj i karakteristike svećice.
Položaj svećice u glavi motora (prostoru za sagorevanje) značajan je zbog toga
što od njega zavisi put kojim se plamen sagorevajuće smeše širi, a time i
pravilnost sagorevanja. Pod pojmom "karakteristika svećice" obično se misli na
njenu toplotnu vrednost. Naime, proces sagorevanja u cilindru stvara izvesne
količine naslaga po površini elektroda (prvestveno čađi). Ovo bi veoma brzo
moglo dovesti do prekida kontakta među elektrodama te i do prestanka rada
motora. Zato su svećice konstruisane tako da se u radu dovoljno zagreju kako bi
se ove naslage spalile. Ovo "samočišćenje" svećice veoma je značajno za pravilan
rad motora pa je jasno da prilikom zamene prvenstveno treba voditi računa o tome
odgovara li toplotna vrednost nove svećice propisanoj. Tako svećice namenjene
"običnim" motorima ponekad nazivamo i "toplijim (jer radnu temp. postižu pri
nižim temp. unutar prostora za sagorevanje), a one za "opake" mašine nazivamo
"hladnijim". Naravno, prilikom zamene svećica potrebno je voditi računa i o
dužini navoja, jer postoje svećice sa dugim i kratkim navojem.