|
• akumulator
• baterijsko paljenje
• bobina
• svecica
• alternator
• tranz.paljenje
• kocenje
• dobos
• disk
• servo uredjaj
• kocioni cilindar
• abs
• tocak 1
• tocak 2
• karoserija
• upravljanje 1
• spojnica 1
• spojnica 2
• man. menjac
• autom. menjac
• diferencijal
• glav. prenosnik
• kardan
• pogons. most
• poluosovine
• auto linkovi
• linkovi portala
• download
• desktop auto
| Servouređaj
Možda neki od vas smatraju
da o servouređaju kočnica ne bi trebalo govoriti jer je on danas sasvim
uobičajena stvar. Servouređaj je, ipak, jedan od izuma koji su znatno podigli
stepen aktivne automobilske bezbednosti.
|

sl. 1 –
Kočioni sistem: 1) papučica, 2)
glavni koč. cilindar, 3) servouređaj, 4) posuda za izjednačavanje, 5)
cevi |
Kočioni sistem
Delovi kočionog sistema koji nas danas zanimaju prvi su deo "procesa" kočenja.
Govorimo o - servouređaju ili, preciznije, servo-pojačivaču kočionog sistema.
Kao što je vidljivo sa slike 1, cela priča o kočenju započinje pritiskom na
papučicu kočnice. Ona, zatim, stvara pritisak u glavnom kočionom cilindru odakle
se on prenosi do servouređaja. Iz servouređaja ulje za kočenje, sada pod još
većim pritiskom, nastavlja svoj put prema kočnicama, odnosno cilindrima i/ili
klipovima na svakoj od njih. Posuda za izjednačavanje u stvari je glavni
rezervoar ulja.
Sada ćemo objasniti kako servouređaj radi.
|

sl. 2 -
Kočnica miruje - 1) vazdušni
ventil (zatvoren), 2) priključak voda pod pritiskom |
Rad servo-pojačivača na
principu podpritiska
Sa slike 2 vidljivi su osnovni delovi (klipnog) pod pritiskom servouređaja kakav
se u pravilu koristi za povećanje sile kočenja na današnjim automobilima. U
stanju mirovanja kočnica, dakle kada vozač ne vrši pritisak na papučicu kočnice,
opruga drži na mestu klip (desno od opruge) s čije je obe strane jednak
pritisak, odnosno dovedeni podpritisak. Istovremeno je ventil za podešavanje
vazduha (vazdučni ventil) zatvoren. Hidraulični klip koga polugom pokreće
vakumski klip pod pritiskom stoji u krajnjem (desnom) položaju, a membrana
komore na čijem je vrhu vazdušni ventil nije pod opterećenjem.
|

sl. 3 -
Slabo kočenje - 1) vaydušni
ventil je otvoren, 2) ulaz kočionog ulja, 3) pritisak pokreće vazdušni
klip |
Kada započinje kočenje, ulje dolazi iz glavnog kočionog cilindra u otvor
servouređaja (2). Pritisak ulja za kočenje sada je pomerio vazdušni ventil,
posredovanjem malog klipa, pa vazduh ulazi u servouređaj kroz vazdušni ventil.
Kako je (atmosferski) pritisak vazduha iz okoline viši od dotadašnjeg pritiska u
servouređaju (podpritiska) počinje se pomerati vakumski klip (kratke crvene
strelice pokazuju pomeranje klipa protiv sile povratne opruge) koji putem poluge
deluje na hidraulični klip. Ovaj, pak, potiskuje kočiono ulje (sada višim
pritiskom) u sistem cevi koje vode prema svakoj od kočnica. Tako se ostvaruje
povećanje pritiska u kočionom sistemu zahvaljujući razlici atmosferskog pritiska
i dovedenog podpritiska.
|

sl. 4 -
Jako kočenje - 1) vazdušni
ventil je potpuno ovtoren (ulazi više vazduha), 2) i 3) hidraulični i
vakumski klip su u krajnjem položaju |
Prilikom kočenja punom snagom još više ulja dolazi iz glavnog kočionog
cilindra u servouređaj. To uzrokuje potpuno otvaranje vazdušnog ventila
(obratite pažnju na položaj membrane ispod njega) pa još više vazduha ulazi u
komoru vakumskog klipa. Time se, naravno, maksimalno povećava razlika pritisaka
što pomera vakumski klip u krajnji (levi) položaj pritiskajući do kraja njegovu
povratnu oprugu. Hidraulični je klip (2) takođe u krajnjem položaju pa se
kočionom sistemu isporučuje najveći mogući pritisak kočionog ulja.
Ostali smo dužni objasniti od kud uopšte taj podpritisak.
Komora servouređaja na čijem se vrhu nalazi vazdušni ventil te u kojoj je i
spomenuta membrana, priključena je na usisni razvodnik motora ili na posebnu
vakumsku pumpu. Opisanu vrstu servopojačivača za kočioni uređaj nazivamo
"vakumskim klipnim servopojačivačem", a poznajemo i "vakumski membranski
servopojačivač". Razlika je u tome što ovaj poslednji umesto vakumskog klipa ima
postavljenu elastičnu membranu preko koje se potom prenosi pritisak vazduha na
polugu i, dalje, na hidraulični klip. Kako to sve izgleda u praksi,
najjednostavnije ćete videti zavirite li pod prednju "haubu" nekog automobila.
Metalna "posuda" okruglog preseka koja stoji strmo u blizini pregradnog lima
ustvari je naš servouređaj.
|

sl. 5 -
Posuda za izjednačavanje
dvokružnog kočionog sistema |
Posuda za
izjednačavanje
Verovatno ste se do sada susreli s pojmom dvostrukog (dvokružnog) kočionog
sistema. Radi se o tome da konstruktori automobila po svaku cenu pokušavaju
izbeći potpuni prestanak rada kočionog sistema u slučaju kvara na nekoj od
instalacija. U tu su svrhu izmišljeni dvostruki kočioni sistemi koji se sastoje
od dva kompleta instalacija kako bi jedan od njih preuzeo ulogu u slučaju da
drugi otkaže. Na našoj slici 5 vidimo posudu za izjednačavanje (to je ona
poluprozirna mala posudica u kojoj kontrolšete nivo tečnosti za kočenje)
dvostrukog kočionog sistema. S brojevima 1) i 2) označena su dva, odvojena,
kočiona sistema (kruga) koji svaki za sebe mogu zaustaviti automobil (ipak, u
praksi nisu oba sistema spojena na sve točkove, već se preklapaju dijagonalno
ili sl.). Brojkom 3) označen je klip koji deluje na dvostruki sistem prenoseći
mu pritisak kočenja. On deluje na oba kruga s time da krug 1) dovodi pod
pritisak posredovanjem međuklipa 4). Cilj ovog uređaja je da u svakom trenutku
omogući ostvarivanje pritiska u oba kruga tako da u slučaju pucanja instalacija
na jednom od njih drugi i dalje omogućava kočenje. Posuda za izjednačavanje 5) u
celoj ovoj priči ima ulogu održavanja dovoljnog nivoa kočionog ulja tokom rada
klipa, a odvojena je u dva dela od kojih svaki opskrbljuje jedan krug sistema.
|